histeroskopija

Histeroskopija: Cemu služi i na koji se nacin izvodi?

Histeroskopija je vizuelni pregled zidova matericne šupljine uz pomoc optickog instrumenta koji se naziva histeroskop. Ovaj instrument ima oblik šuplje cevi, na cijem se prednjem kraju, koji se uvodi u matericu, nalazi osvetljenje, pa se na taj nacin osvetljava površina koja se posmatra. Središnji kanal histeroskopa se koristi za aplikaciju medijuma koji služi za distenziju (širenje) materice kao i za plasiranje razlicitih instrumenata (klešta, makaze, elektrokauter, laser). Tehnika izvođena je sigurna, jednostavna i brza.

Histeroskopija je prvanstveno u pocetku praktikovana kao iskljucivo dijagnosticka procedura.

Prvu histeroskopiju izveo je 1869.godine Pantaleoni koristeci adaptirani cistoskop. Napredak tehnologije proizvodnje sociva i optickih vlakana omogucili su konstruisanje histeroskopa, koji se koristio za vizualizaciju matericne šupljine.

Zahvaljujuci razvoju nauke i tehnike, danas služi u dijagnosticke ali i operativne svrhe.

Dijagnosticka histeroskopija

Dijagnosticka histeroskopija je izuzetno pogodna za ambulantnu primenu. Jednostavno se izvodi, traje nekoliko minuta, ne zahteva anesteziju, najcešce ne zahteva cak ni primenu standardnog ginekološkog pregleda (ukljucujuci i spekulum).
Razlozi za izvođenje su ispitivanje neplodnosti, kod ponavljanja spontanih pobacaja, nepravilna i obilna menstrualna krvarenja, nepravilna krvarenja u peri i postmenopauzi, kontrola sluznice materice kod žena koje uzimaju neku vrstu leka zbog karcinoma dojke. Na kraju postupka nekad je potrebno uzeti uzorak tkiva sluznice materice kako bi se provela histopatološka analiza.
Izuzetno koristan metod kojim se obavlja vizualni pregled matericne duplje, kanala grlica materice ali i spoljnog dela vaginalne porcije uterusa, vaginalnih zidova i svodova.

Terapeutska histeroskopija

Terapeutska histeroskopija se radi u svrhu tretmana nekog poremecaja ili bolesti unutar šupljine materice, obicno se radi u opštoj anesteziji ali može i u kratkotrajnoj što zavisi o dužini trajanja planiranog zahvata. Nakon zahvata potrebno je uglavnom odležati nekoliko sati do jedan dan. Razlozi za izvođenje su spaljivanje sluznice materice, odstranjivanje polipa i mioma koji se nalaze u šupljini materice, otklanjanje pregrade ili priraslica u materici te odstranjenje spirale koja se ne može ukloniti normalnim putem. Zahvat se obavlja u intravenskoj anesteziji i pacijent istoga dana ide kuci (nakon nekoliko sati mirovanja) – za razliku od bolnice gde pacijent mora ostati dan-dva.

Simptomi koji se ponakad javljaju posle ovog zahvata odnose se na bolove nalik menstrualnim, iscedak ili lagano krvarenje (7-14 dana nakon zahvata).

Komplikacije su moguce kao kod svakog operativnog zahvata ali u slucaju histeroskopije su vrlo male, cak manje od komplikacija vezanih za kiretažu materice jer se celo vreme radi pod kontrolom oka. Komplikacije ukljucuju krvarenje, perforaciju matericne šupljine i infekciju.

Mada pruža velike mogucnosti, histeroskopija je kao metod dopunska i komplementarna sa drugim dijagnostickim procedurama (kolposkopija, ultrasonografski pregled, histopatološki pregled posle ciljanih biopsija…)

Za izvođenje histeroskopije neophodno je imati sledece uredjaje: histeroskop ( sa radnim stolom), hladni izvor svetlosti, sistem za insuflaciju, video sistem koji podrazumeva kameru, monitor i eventualno video rekorder ili racunar, sistem i medijum za distenziju materice, kao i aparat za prikupljanje i merenje tecnosti..

Izvodi sa uz adekvatnu pripremu pacijentkinje, uredne razultate laboratorijskih analiza, posebno vaginalnog sekreta, cevikalnog i vaginalnog brisa, i to u pocetku ciklusa (neposredno nakon završetka menstruacije) kada je endometrijum (sluzokoža materice) najtanji da bi se izbegla eventualna trudnoca ili krvarenje tokom same intervencije. Pacijentkinja leži na ginekološkom stolu u položaju kao za ginekološki pregled.

Dijagnosticka histeroskopija

Pre svake histeroskopije neophodan je ginekološki pregled radi odredivanja položaja, oblika i velicine materice. Intervencija se može raditi u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji, ali je i lokalna anestezija dovoljna da se ublaži nelagodnost kod pregleda.

Nakon pripreme polja za intervenciju raširi se vagina, fiksira se hvataljkama grlic materice i histeroskop se aplikuje kroz grlic. Razvoj malih histeroskopa omogucio je da se ova intervencija radi bez dilatacije (širenja) grlica. Matericna šupljina se raširi ubrizgavanjem tecnosti (razliciti rastvori) ili gasa (ugljen-dioksid).

Indikacije za histeroskopiju se mogu svrstati u dve grupe. Prva obuhvata ispitivanje i lecenje neurednih krvarenja iz materice: krvarenje u peri/postmenopauzi sa urednim nalazom eksplorativne kiretaže ili izraženim suženjem kanala grlica, ciljana biopsija sluzokože materice, atipicna rndometrijalna hiperplazija, sumnja na polipe ili miome.

Histeroskopija se ne sme raditi ako kod pacijentkinje postoje: bilo koja upala u maloj karlici (pelvicna inflamatorna bolest) , prethodna perforacija materice , alergija na medijum za distenziju ili insuflaciju ili anestetik i relativne kontraindikacije su : teško krvarenje, zbog otežane vidljivosti u samom kavumu materice i dijagnostikovani ginekološki karcinom, zbog opasnosti od diseminacije. Komplikacije mogu biti perforacija materice, krvarenje i infekcija.

Klasicnom kiretažom se mogu prevideti manja polja karcinoma materice dok je prednost histeroskopije u tome što se kamerom može precizno sagledati cela površina endometrijuma i ukoliko postoji potreba, naciniti biopsija.

Histeroskopija je takode mnogo preciznija za otkrivanje polipa i submukoznih mioma od kiretaže. Ablacija (odstranjivanje) endometrijuma histeroskopskim putem pomocu elektricne omce ili lasera može biti alternativa histerektomiji pre lecenju nepravilnih krvarenja bez organskog uzroka.

Druga namena histeroskopije je ispitivanje i lecenje neplodnosti: spontani pobacaji, sumnja na pregradu u šupljini materice kao i priraslice u grlicu i materici, anomalije genitalnog trakta, sumnja na prisustvo stranog tela ( npr. spirale), posle ispitivanja pokretljivosti spermatozoida kod partnera i ispitivanje matericne šupljine nakon neuspelih van telesnih oplodnji.

Autori teksta: Dr Miloš Radovic, dr Peric

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *